Zaštita okoliša
Vozilo sadrži komponente poput filtera za gorivo, zrak i ulje; amortizera; ulja; rashladnih tekućina; kočione tekućine; olovnih akumulatora; kočionih pločica; elektroničke opreme i još mnogo toga. Svi preostali dijelovi i materijali, bilo opasni ili neopasni otpad, moraju biti razvrstani, ponovno iskorišteni i reciklirani kako bi se spriječilo stvaranje otpada te se ne smiju odlagati zajedno s kućnim otpadom.
Trenutačno je proizvođačima velik izazov ograničiti upotrebu štetnih tvari tijekom proizvodnje vozila. Važno je osigurati da materijali korišteni za izradu automobila ne ugrožavaju okoliš niti zdravlje ljudi. To se odnosi ne samo na faze proizvodnje i korištenja vozila, već i na kasnije recikliranje. Proizvođači automobila nastoje koristiti što više recikliranih materijala, uključujući bioplastiku i druge alternative.
Olovne baterije potrebno je prikupljati i reciklirati kako bi se svi materijali iz njih mogli ponovno iskoristiti. Zbog toga ih pojedinci ne bi trebali sami rastavljati. Olovne baterije smatraju se otpadom koji sadrži brojne opasne kemikalije. Ako se stare baterije ne zbrinjavaju pravilno ili im je oštećeno kućište, tijekom razgradnje ispuštaju opasne tvari u okoliš. Te štetne tvari onečišćuju podzemne vode, truju tlo i biljke te negativno utječu na ljudsko zdravlje. Zagađenje teškim metalima i drugim opasnim tvarima povećava rizik od kožnih infekcija, raka, bolesti dišnog sustava te poremećaja krvotoka, imunološkog i živčanog sustava, kao i drugih zdravstvenih problema.
Otpadne baterije moraju se sakupljati odvojeno: baterije i otpadne baterije treba odlagati u posebne spremnike, bačve, kutije ili druge namjenske posude za prikupljanje. Odlaganje opasnog otpada zajedno s komunalnim miješanim otpadom zabranjeno je i regulirano zakonom. Iskorištene baterije prikupljaju se, razvrstavaju i recikliraju putem sustava za sakupljanje, obradu i reciklažu baterija. Potrošači mogu iskorištene baterije predati ovlaštenom sakupljaču otpada ili ih odnijeti na posebno označena mjesta za prikupljanje. Predaja otpadnih baterija se ne naplaćuje. Otpad se mora odlagati u posebno označene spremnike. Otpadne baterije možete predati i na reciklažnim dvorištima ili sabiralištima opasnog otpada. Informacije o lokacijama za prikupljanje i mogućnostima recikliranja dostupne su kod gradskih odjela za zaštitu okoliša, prodavača baterija, na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i drugim izvorima.
Ovaj simbol, koji se nalazi na baterijama, znači da se otpadne baterije moraju prikupljati zasebno i ne smiju odlagati s miješanim komunalnim otpadom.
Pravilno razvrstavanje, prikupljanje, rukovanje i recikliranje otpadnih baterija pomaže u zaštiti okoliša i očuvanju prirodnih resursa. Prema regulativi Europske unije, baterije i akumulatori koji sadrže olovo moraju se prikupljati i reciklirati kako bi se svi materijali—poput olova, plastike, sumporne kiseline i drugih kemikalija—mogli ponovno iskoristiti.
Kada ih preuzmu ovlašteni sakupljači otpada, većina materijala vraća se na tržište kao novi proizvodi. Otpad koji se ne može reciklirati zbrinjava se na ekološki siguran način. Pravilnim skupljanjem i recikliranjem rabljenih baterija i akumulatora štedimo sirovine i pridonosimo zaštiti okoliša za buduće generacije.
Rabljene olovno-kiselinske baterije možete besplatno predati i u našem prostoru: Pakalnės g. 5B, Domeikava, okrug Kaunas.
Za više informacija:
Nepravilno zbrinjavanje otpada šteti javnom zdravlju i okolišu. Promjene društvenih vrijednosti potiču pretjeranu potrošnju, što dovodi do prekomjerne količine otpada i uzrokuje onečišćenje zraka, tla i vode, s dugotrajnim posljedicama za prirodu i ljudsko zdravlje. Zato je pravilno gospodarenje otpadom jedno od najvažnijih i najhitnijih područja ljudske djelatnosti.
Ako se ambalažni otpad ne sortira i ne zbrinjava ispravno, naša bi zemlja za nekoliko desetljeća mogla postati jedno veliko odlagalište.
Važno je otpad razvrstati na mjestu nastanka, reciklirati ili ponovno upotrijebiti te tako očuvati prirodne resurse i zaštititi okoliš.
Na primjer:
Rabljene gume mogu zagađivati okoliš stoljećima, jer im za razgradnju trebaju stotine godina. Stare gume predstavljaju rizik za okoliš i ljudsko zdravlje. Odbačene gume u šumama, kanalima ili uz rijeke ruže krajolik i mogu biti izvor požara. Gume su izrađene od naftnih proizvoda i pri spaljivanju ispuštaju štetne tvari u zrak, što može uzrokovati bolesti pluća, srca ili krvotoka.
Guma je osnovni sastojak guma i zadržava svoja svojstva i nakon isteka vijeka trajanja. Zbog toga je najbolje reciklirati gume — razdvojiti gumu od metalnih i tekstilnih dijelova kako bi se koristila u novim proizvodima. Gumeni granulati mogu se koristiti za asfalt, podloge igrališta, parkirne barijere i druge proizvode.
Istrošene gume mogu se koristiti i kao izvor energije. U Litvi, AB “Akmenės cementas” koristi gume u tu svrhu i spaljuje ih u posebnim pećima s filterima koji neutraliziraju štetne emisije. Pepeo nastao spaljivanjem koristi se u proizvodnji cementa.
Zabranjeno je zbrinjavanje rabljenih guma zajedno s komunalnim ili drugim otpadom, kao i njihovo spaljivanje.
Rabljene gume mogu se besplatno predati u trgovinama gumama pri kupnji novih guma iste vrste i količine. Građani ih mogu odvesti i na gradska reciklažna dvorišta za glomazni otpad. Cjelokupni popis pronađite ovdje: https://am.lrv.lt
Na tim mjestima tijekom jedne godine možete predati do četiri osobne automobilske gume bez naplate. Prije odlaska provjerite koji se tipovi otpada prihvaćaju, jer se pravila razlikuju od centra do centra — na primjer, nisu svugdje prihvatljivi opasni kućni otpadi. Reciklažna dvorišta možete posjetiti u njihovo radno vrijeme. Općinski djelatnici pružaju detaljne informacije o lokacijama, radnom vremenu i vrstama otpada koje prihvaćaju. Adrese su objavljene na web stranicama općina i Ministarstva zaštite okoliša.
Rabljeni automobilski filteri goriva, ulja i zraka osobito su opasni za okoliš. Ako se njima ne rukuje pravilno, predstavljaju rizik za zdravlje ljudi i štete ekosustavima.
Filteri goriva i ulja sadrže metal, ostatke ulja, goriva i filter materijal. Ulje sadrži gotovo trećinu elemenata periodnog sustava: bakar, cink i teške metale. Puno je opasnih spojeva. Ako se filteri goriva, zraka ili ulja nepropisno odlažu, mogu zagaditi velike površine tla i prodrijeti dublje, te potencijalno zagađivati podzemne vode, rijeke ili pitku vodu. Neki takav otpad čak i spaljuju, pri čemu se ispuštaju toksične tvari i kancerogeni spojevi koji mogu izazvati bolesti dišnih puteva. Odlaganje ovog otpada s komunalnim ili drugim otpadom strogo je zabranjeno.
Najopasnije tvari ispuštaju se ne tijekom razgradnje metala, nego u postupku njegove obrade. Metal se može neograničeno reciklirati bez gubitka kvalitete, a za reciklažu je potrebno mnogo manje energije nego za dobivanje metala iz rude.
Građani svoj otpad mogu predati ovlaštenim tvrtkama za gospodarenje otpadom.
Naša tvrtka surađuje s ovlaštenim tvrtkama registriranima za obradu filtera goriva, ulja i zraka, kao i ostalog opasnog i neopasnog otpada.
Otpad se može predati i servisima i radionicama prilikom održavanja ili popravka vozila.
Rabljene filtere možete predati i u gradska reciklažna dvorišta za glomazni otpad. Popis lokacija pronađite ovdje: https://am.lrv.lt
Recikliranjem filtera goriva i ulja moguće je ponovno dobiti metal i ulje, dok se filteri zraka koriste radi plastike i filter materijala. Ulje se regenerira ili spaljuje. Reciklirano ulje može se ponovno koristiti kao mazivo ili za sasvim nove svrhe, primjerice u proizvodnji kvalitetnih baznih ulja; može se rafinirati i ponovno prodati kao motorno ulje. Recikliranjem rabljenog ulja štedi se dragocjena energija — regeneracija rabljenog ulja zahtijeva samo trećinu energije u usporedbi s proizvodnjom novog ulja iz nafte. Ostali prikupljeni materijali, kao što su metal i plastika, ponovno se koriste u proizvodnji.
Proizvodnja metala koristi puno energije i generira velike količine stakleničkih plinova — što izravno pridonosi klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju. Reciklažom metala iz korištenih filtera štede se prirodni resursi, smanjuje zagađenje u odnosu na dobivanje metala iz sirovina i troši manje energije.
Otpadno ulje obuhvaća svako mineralno, polusintetičko ili sintetičko ulje, odnosno industrijsko sredstvo za podmazivanje koje više nije pogodno za uporabu. Ispuštanje ulja u okoliš izaziva ogromne probleme: samo jedna litra može zagaditi milijun litara vode i prekriti površinu jednog hektara! Kad ulje dođe u kontakt s vodom, stvara emulzije štetne za dišni sustav vodenih životinja i zagađuje tlo, remeteći dotok kisika biljkama i organizmima u tlu.
Teški metali u otpadnom ulju mogu uzrokovati oštećenje živaca, probleme s bubrezima i rak. Ti metali se nakupljaju u tijelu pa se rizik povećava svakim doticajem s otpadnim uljem — često se zdravstvene posljedice pokažu tek nakon dužeg vremena.
Zabranjeno je odlagati otpadno ulje s komunalnim ili drugim nesortiranim otpadom. Takve radnje strogo su zabranjene i zakonski regulirane.
Spaljivanje otpadnog ulja u pećima ili kućnim ložištima također je zabranjeno, jer se tako oslobađaju tvari koje mogu uzrokovati rak, oštećenja plodnosti, dišne bolesti poput bronhitisa ili astme, pa i malformacije.
Otpadno ulje mogu spaljivati samo ovlašteni pogoni u posebnim pećima s odgovarajućim filterima, uz redovito održavanje i uz status opasnog otpada.
Ispuštanje otpadnog ulja u površinske vode, kanalizaciju ili izravno na tlo zagađuje široka područja, a ulje može dospjeti u dublje slojeve tla te povećati rizik od zagađenja podzemnih i pitkih voda.
Otpadnim uljem smiju rukovati samo ovlašteni stručnjaci.
Reciklirano ulje može se obraditi u kvalitetno bazno ulje i ponovno koristiti kao motorno ulje, čime se opet štedi energija. Za regeneraciju rabljenog ulja potrebno je samo trećina energije u odnosu na proizvodnju iz sirovina.
Građani i tvrtke mogu rabljeno ulje predati ovlaštenim tvrtkama za gospodarenje otpadom.
Naša tvrtka surađuje s ovlaštenim i registriranim tvrtkama za obradu otpadnog ulja i drugog opasnog i neopasnog otpada.
Ako koristite usluge servisa ili radionice za održavanje ili popravak vozila, svoj rabljeni otpad možete ostaviti njima na ispravno zbrinjavanje.
Istrošene automobilske baterije sadrže cijeli niz opasnih kemikalija. Prema regulativi EU, baterije s olovom moraju se prikupljati i reciklirati, kako bi se većina njihovih sastojaka — olovo, plastika, sumporna kiselina, antimoni i ostali elementi — mogli ponovno koristiti.
Nepravilno odlaganje baterija ili oštećenje njihovog kućišta oslobađa opasne kemikalije u okoliš: teške metale i elektrolit. Olovo se smatra izuzetno opasnim i ulazi u organizam udisanjem isparavanja i prašine ili gutanjem. Trovanje olovom nije uvijek akutno, ali se s vremenom nakuplja i može uzrokovati poremećaje živčanog sustava, nesanicu, glavobolju i razdražljivost. Sumporna kiselina koja se koristi u baterijama isparava i može ući u tijelo putem udisanja, izazivajući iritaciju oka, respiratorne bolesti (poput bronhitisa), upalu glasnica, dušnika, kao i oštećenje sluznice nosa, zubi i mekog tkiva.
Ako sumporna kiselina procuri na tlo, uništit će sav biljni svijet na tom mjestu. Kako prodire dublje, može doći do podzemnih voda, otrovati usjeve, pa tako ući u hranidbeni lanac i ugroziti ljude i životinje.
Zakon zabranjuje odlaganje takvog otpada s kućnim ili drugim otpadom, a pravila su strogo regulirana.
Baterije se ne smiju rastavljati. Treba ih predati neoštećene kako tekućine ne bi iscurile u okoliš.
Olovne baterije moraju se odvojeno prikupljati u označenim spremnicima, bačvama, kutijama ili drugim posebno označenim posudama.
Tvrtke za reciklažu rastavljaju baterije, izdvajaju olovo i plastiku za nove baterije, a kiselinu koriste za proizvodnju gnojiva.
Istrošene baterije možete predati ovlaštenim sakupljačima otpada ili ih ostaviti kod nas — pobrinut ćemo se da budu predane ovlaštenim tvrtkama za zbrinjavanje. Suradnju ostvarujemo isključivo s registriranim i ovlaštenim tvrtkama za gospodarenje opasnim i neopasnim otpadom.
Baterije i akumulatore moguće je besplatno predati gradskim reciklažnim dvorištima za glomazni otpad. Cjelokupni popis pronađite ovdje: https://am.lrv.lt
Prije dostave otpada u reciklažni centar, provjerite što i u kojoj količini primaju, jer se pravila razlikuju. Otpad se može predati u radno vrijeme. Općinske službe objavljuju ažurirane podatke o adresama, radnom vremenu i vrstama otpada koje centri prihvaćaju. Te su informacije dostupne na web-stranicama općina i Ministarstva zaštite okoliša.
Kada koristite usluge autoservisa, istrošene baterije također možete ondje ostaviti.
Rabljeni amortizeri smatraju se opasnim otpadom zbog sadržaja ulja. To ulje često sadrži teške metale i druge štetne spojeve. Nepropisno zbrinjavanje ovih dijelova zagađuje velike površine tla, a može prodrijeti i u dublje slojeve, s mogućnošću zagađenja podzemnih voda, rijeka ili pitke vode. U slučaju istjecanja ulja ili plina, amortizer više ne ispunjava svoju osnovnu funkciju. Glavni dijelovi su metal, ulje i guma.
Reciklažom se troši znatno manje energije u odnosu na proizvodnju novih proizvoda. Rabljene amortizere ne smije se odlagati s kućnim ili drugim nesortiranim otpadom.
Recikliranjem amortizera dobivaju se metal, ulje i guma. Ulje se može regenerirati u kvalitetno bazno ulje ili koristiti kao manje štetno loživo ulje. Također, energetski je znatno povoljnije — za regeneraciju je potrebna tek trećina energije u odnosu na proizvodnju iz nafte.
Reciklažom metalnih dijelova amortizera štedi se energija. Proizvodnja novih metalnih dijelova zahtijeva puno energije i oslobađa stakleničke plinove koji izravno uzrokuju klimatske promjene i globalno zatopljenje. Reciklaža znači manju potrošnju prirodnih resursa, zaštitu okoliša i manju energetsku potrošnju.
Građani mogu rabljene amortizere predati ovlaštenim skupljačima otpada.
Također ih možete ostaviti u servisima za vozila prilikom korištenja njihovih usluga. Za popis odgovornih servisa pogledajte www.esuatsakingas.lt.
Rabljene amortizere moguće je odložiti i u gradska reciklažna dvorišta. Cjelokupni popis je ovdje: www.am.lt. Uvijek provjerite koje vrste otpada svaki centar zaprima. Detaljne podatke o prihvatljivim vrstama otpada, adresama i radnom vremenu pružaju općinske službe. Informacije su dostupne na stranicama općina i Ministarstva okoliša.
Ambalažni otpad predstavlja vrijednu sirovinu za industriju te donosi koristi i čuva prirodne resurse kada se pravilno sortira i reciklira. Zato je važno izdvajati ambalažni otpad od ostalog, pravilno ga razvrstati i osigurati recikliranje — na taj način pomažemo okolišu i štedimo dragocjene resurse.
Prema regulativi u Litvi, ambalažni i proizvodni otpad moraju se odvajati i čuvati odvojeno od nesortiranog kućnog otpada — to je jedini način za veće stope reciklaže i manje zagađenja. Pravilnim odvajanjem proizvoda i ambalaže postižu se pozitivni rezultati.
Ambalažni otpad odlaže se u posebne javne spremnike (žuti za plastiku i metal, zeleni za staklo, plavi za papir); otkupne centre ili vraćanjem povratne ambalaže u trgovine.
Simboli na ambalaži
Kako bi razvrstavanje bilo jednostavnije, većina proizvođača označava ambalažu posebnim simbolima. Trokut koji čine tri strelice u smjeru kazaljke na satu znači da je ambalaža pogodna za reciklažu.
Brojevi unutar trokutastog znaka označavaju vrstu materijala: 1–19 za plastiku, 20–39 za papir i karton, 40–49 za metal, 50–59 za drvo, 60–69 za tekstil, 70–79 za staklo.
Informacije su pripremljene prema Zahtjevima za javno informiranje i edukaciju o gospodarenju otpadom pod proizvođačkom odgovornošću, odobrenim naredbom D1-554 ministra zaštite okoliša Litve, 28. lipnja 2012.